NJETWORK

Štrajk stanara: Znaj svoja prava!

Parisien — 2011-07-27T08:57:37Z

AKO HIŠNIK, UPRAVNIK ILI VLASNIK RADNIČKOG DOMA, STEČAJNI UPRAVITELJ ILI NEKO DRUGI PRIJETI, DA ĆE - U SLUČAJU DA SE NE ISELITE SAMI - POZVATI POLICIJU, KOJA ĆE VAS PRISILNO IZBACITI, SU TO PUKE PRAZNE PRIJETNJE. POLICIJA NE DELOŽIRA. NEMA DELOŽACIJE BEZ SUDSKE ODLUKE.

U skladu sa Zakonom o izvršbi in zavarovanju je deložacija postupak ovrhe (izvršbe) sa izpražnjenjem i predajom stana, kojeg po pravilu pokrene vlasnik u slučaju da korisnik nezakonito (t.j. bez ugovora ili odluke o namještenju u radničkom domu ili u slučaju prekoračenja ugovora) upotrebljava njegov stan. Postupak je ovršni (izvršilni), zato ga treba odobriti sud sa odlukom, a izvrši ga akter, koji konkretno organizira izpražnjenje stana. Kad postoji potreba, izpražnjenju nakon sudske odluke može prisustvovati policija.

Postupak deložacije je dakle kompliciran jer ga treba odobriti sud i zato obično traje duži period. Osoba prvo dobije od suda pismenu poruku, da se treba iseliti. Tek ako se sama ne iseli, moguč je postupak prisilne deložacije.

BUDITE MIRNI AKO DOĐE POLICIJA.

Ako na poziv hišnika, upravnika ili vlasnika radničkog doma, stečajnog upravitelja ili nekog drugog u radničkiudom dođe policija, njihove službenike prvo pitajte po razlogu zbog kojeg su došli. Sa službenicima policije razgovarjate u hodniku ili zajedničkim prostorijama. Nemojte jih pozvati u svoje sobe. U slučaju, da vas pitaju dali mogu ući u vašu sobu, imate pravo da ih odbijete. Ako protiv vaše volje svejedno uđu u vašu sobu, ih možete prijaviti nadležnim organima u okviru Ministarstva za unutrašnje poslove. Ako ustanovite da ne možete ući u svoju sobu u radničkom domu i da nemate pristupa svojim stvarima zbog promjene brave na vratima vaše sobe, promjene brave na ulaznim vratima radničkog doma ili vam je pristup do sobe i vaših stvari fizički onemogučen na neki drugi način, imate sljedeće mogućnosti:

Pozovite policiju i prijavite KAZNENO DJELO PROIZVOLJNOSTI (SAMOVOLJNOSTI) po 310. članu Kazenskega zakonika. Ta određuje da se sa novčanom kaznom ili zatvorom do 6 mjeseci kazni onog koji si proizvoljno (samovoljno) uzme svoje pravo ili pravo za koje misli da mu pripada. A u slučaju da to kazneno djelo napravi pomoću upotrebe sile ili ozbiljne prijetnje sa napadom na život ili tijelo se počinilaca može kazniti sa zatvorom do dvije godine. Naime, i ako ne platite stanarine, nije dozvoljeno, da se vas proizvoljno izbaci iz radničkog doma!
Jer je bio sa tim činom neopravdano smetan (moten) vaš posijed (posest) imate mogućnost SAMOPOMOĆI. Stvarnopravni zakonik naime u 31. članu određuje da ima posjednik (u tom primjeru stanar) pravo na samopomoć protiv onoga koji neopravdano smeta njegov posijed ili mu ga ćak oduzme. TO ZNAČI DA MOŽETE SAMI PONOVO UĆI U VAŠU SOBU UNATOĆ PROMJENI BRAVE. ALI TREBATE TO NAPRAVITI ODMAH I BEZ PROUZROKAVANJA BESPOTREBNE ŠTETE.

Ako ustanovite da ste bili odjavljeni iz radničkog doma bez vašeg znanja (npr. sređujete dokumente na upravnoj jedinici i službenica vam kaže da nemate više prijavljeno privremeno prebivalište na naslovu radničkog doma), je došlo do pogreške u radu upravne jedinice. U skladu sa zakonodavstvom je radnički dom nastambeni objekt i ne objekt namjenjen samo prenoćivanju (kao npr. hotel). Zbog toga treba imati radnik, koji je u radničkom domu FAKTIČKI nastanjen, na tom naslovu prijavljeno privremeno prebivalište. Zakon kaže, da ima pojedinac prijavljeno privremeno prebivalište na naslovu gdje privremeno živi iz razloga rada ili drugih razloga. Hišnik, upravnik ili vlasnik radničkog doma ili stečajni upravitelj ili neko drugi vas ne bi smjeo odjaviti iz naslova radničkog doma dok u njemu faktički živite. Ako se to unatoč svemu dogodi, kažite na upravnoj jedinici da faktički živite na naslovu radničkog doma te se sami opet prijavite. To sprovedite na način, da predložite potvrde ili dokaze o tome, da tamo stvarno živite (npr. poziv upravitelja da trebate platiti najamninu, na kojem je napisano vaše ime i naslov radničkog doma, odluka o namještenju u radničkom domu itd.). U slučaju da nemate takvog dokaza, budite uporni u objašnjenju, da faktički živite u radničkom domu i u tome, da upravna jedinica bez dodatnog čekanja sprovede postupak utvrđivanja (ugotavljanja) vašeg stalnog ili privremenog prebivališta. Nakon toga treba izdati odluku o utvrđenju (ugotovitvi) naslova prebivališta te vas upisati u registar prebivališta (8. in 12.a član Zakona o prijavi prebivališča).

Ako ostanete bez prijave stalnog prebivališta i nemate mogućnosti da si prijavu sredite na drugom naslovu, se po Zakonu o prijavi prebivališča za naslov vašeg stalnog prebivališta računa naslov organa ili organizacije gdje dobivate pomoć u materialnom obliku. Upravna jedinica treba prije prijave stalnog prebivališta dobiti pismeno suglasnost tog organa ili organizacije, koja vam daje pomoč. Ako taj organ ili organizacija ne želi izdati pismene suglasnosti, će vas upravna jedinica svejedno stalno prijaviti na naslovu onog organa ili organizacije koji vam je zadnji obezbedio pomoć. Organi i organizacije koji pojedincima nude pomoć trebaju u postupku prijave stalnog prebivališta surađivati sa upravnom jedninicom. Radnici, koji su primili jednokratnu pomoć u visini 230 EUR, mogu probati prijaviti naslov stalnog prebivališta na naslovima Centara za socialni rad, koji su dodjeljivali tu pomoć.


Štrajk stanara: Znaj svoja prava!

Kako da promjenim poslodavca ako imam privremenu radnu vizu i privremenu vizu za boravak?

netičnemiš — 2010-03-25T16:25:18Z

Radnik državljanin druge države, koja nije članica Evropske zajednice ili Evropskog gospodarskog prostora ili Švajcarska, ima mogućnost promjeniti poslodavca iako nema osobnu radnu dozvolu. Za prelazak kod novog poslodavca je potrebna nova radna viza i nova viza za boravak, što znači, da treba postupak pažljivo sprovesti. Budući da u praksi bilježimo komplikacije povezane sa prelaskom kod novog poslodavca radi neodržavanja obećanja od strane jednog ili drugog poslodavca, predlažemo sljedeće: dok je radnik još formalno zaposlen kod starog poslodavca, treba se uvjeriti, da je novi poslodavac već započeo postupak za novu radnu vizu. Kad je to izvršeno i kad je spreman ili još bolje potpisan nov ugovor o radu, može se prekinuti ugovor o radu sa starim poslodavcem. Nakon toga je potrebno otići na upravnu enotu i tamo započeti novi postupak za vizu na osnovu obrasca “zaradi spremembe delodajalca”. Pored tog obrasca, potrebno je priložiti novi ugovor o radu, platne liste zadnja tri mjeseca kod starog poslodavca, potvrdu o neto visini zarade u novoj firmi (koju se vadi u kadrovskoj službi novog poslodavca), fotografiju i potvrdu o zdravstvenom osiguranju. Na osnovu toga se dobija potvrda o započetom postupku, koja vrijedi kao dokument za legalno bivanje u Sloveniji dok se ne dobije nova viza, pri čemu se u tom periodu ne smije napustiti Slovenija. Radnik, tako ni u jednom momentu dok traje proces dobijanja nove vize, ne treba izaći iz zemlje.

Posebno upozorenje: Gore spomenuti postupak je, dakle, moguć, samo radnik treba posebno paziti da postupci kod oba poslodavca teku usklađeno.

Koliko mi važi potvrda o uloženom postupku koju dobijem kad uložim za vizu?

netičnemiš — 2010-03-25T16:24:50Z

Potvrda, koju osoba, koja je uložila za vizu za boravak dobije na upravnoj enoti nakon sprovedenog postupka, važi dok postupak nije završen, iako je osobi u međuvremenu već istekla viza. - Znaj svoja prava!

Da li mogu uložiti za vizu ako dobijam naknadu za nezaposlenost?

netičnemiš — 2010-03-25T16:24:39Z

Ako radniku državljaninu druge države, koja nije članica Evropske zajednice ili Evropskog gospodarskog prostora ili Švajcarska, pripada naknada za nezaposlenost i ako je uredio postupak na Zavodu za zapošljavanje, onda može, a i treba, započeti postupak za novu vizu. Naime, budući da nema više prava na vizu na osnovu zapošljavanja, treba tu osnovu prekvalificirati u osnovu “iz drugih utemeljenih razlogov”. Kao jedan od dokaza treba priložiti potvrdu o tome za koliko mjeseci će primati naknadu za nezaposlenost. Taj dokaz će važiti kao dokaz o sredstvima za preživljavanje, tako da će viza biti data za isti vremenski period.

Na koliko dugo ću dobiti vizu ako imam osobnu radnu dozvolu na tri godine?

netičnemiš — 2010-03-25T16:24:26Z

Iako je radnik, državljanin druge države, koja nije članica Evropske zajednice ili Evropskog gospodarskog prostora ili Švajcarska, postigao mogućnost da dobije osobnu radnu dozvolu na tri godine, to na žalost ne znači, da će automatski dobiti i vizu za tri godine. Vlasti to opravdavaju sa izgovorom da osoba može dobiti vizu samo na toliko vremena, koliko može dokazati da ima sredstva za preživljavanje. U tom postupku se zato kao dokaz prihvata ugovor o radu, to jest, za koliko vremena je sklopljen. Ali to nije sve. Druga stvar, koja je bitna u odlučivanju za odobravanje dužine vize, predstavlja, koliko dugo osoba boravi u Sloveniji. Ako osoba živi u Sloveniji zadnju godinu dana, onda dobija vizu na godinu dana, iako ima sklopljen ugovor za naredne tri godine. Viza je tako izdata za vrijeme, koje je kombinacija ugovora o radu i provedenog života u Sloveniji.

IWW upozorava, da je borba za osobnu radnu dozvolu jedan od najbitnijih fokusa u borbi za prava migrantskih radnika jer razdvaja zavisnost radnika od poslodavca. Ipak, iz prakse državnih organa, povezane sa odobravanjem dužine vize proizilazi, da samo dobivanje osobne radne vize ne znači potpuno otvaranje slobodnog izbora radnika, jer mu ona automatski ne omogućava boravak na teritoriji Slovenije. Zbog toga je jako bitan politički angažman, dok se ne postigne cilj, da svi radnici odmah nakon ulaska u Sloveniju dobiju osobnu radnu vizu i vizu za boravak za cijelo vrijeme, dok im traje osobna radna viza.

U kojem periodu me poslodavac treba prijaviti u socialno osiguranje?

netičnemiš — 2010-03-25T16:24:15Z

Poslodavac treba radnika prijaviti u socialno osiguranje u roku od 15 dana nakon što taj dobije vizu za boravak. U slučaju, da to ne napravi, Zavod za zapošljavanje po zakonu treba poništiti radnu dozvolu za radnika, što znači, da taj više nema legalne podloge za bivanje na teritoriji Slovenije. O tome Zavod za zapošljavanje u roku od 5 dana obavijesti upravnu enotu i inspekciju.

Posebna upozorenje: iako radnik, državljanin druge države, koja nije članica Evropske zajednice ili Evropskog gospodarskog prostora ili Švajcarska, u svom pasošu ima naljepku, to ne znači automatski, da ima i vizu.

Što je sa mojom radnom dozvolom ako prekinem radni odnos ili sam otpušten?

netičnemiš — 2010-03-25T16:24:01Z

Ako radnik, državljanin druge države, koja nije članica Evropske zajednice ili Evropskog gospodarskog prostora ili Švajcarska, prekine radni odnos ili je otpušten prije isteka radnog ugovora, poslodavac po zakonu u roku od tri dana je dužan »vratiti« radnu dozvolu Zavodu za zapošljavanje, jer je ta radna dozvola bila izdata na podlozi tog specifičnog ugovora o radu, znači na prijedlog tog poslodavca za tog radnika. Sa poništenjem radne dozvole radnik nema više legalne podloge za bivanje na teritoriji Sloveniji.

Što mi treba, ako želim sklopiti brak sa slovenskim državljanom?

netičnemiš — 2009-11-09T18:21:14Z

Dokumenti: Da bi strani državljanin druge države, koja nije članica Evropske zajednice ili Evropskog gospodarskog prostora ili Švajcarska, mogao sklopiti brak sa slovenskim državljanom u Sloveniji treba skupiti sledeće dokumente: fotokopiju pasoša, izvod iz matične knjige rodjenih (na međunarodnom obrascu), potvrdu o samačkom stanu i potvrdu da nema ograničenja za sklapanje braka. Zadnje dvije potvrde su u nekim slučajevima samo jedan dokument koji obuvaća obe potvrde. Iste trebaju biti prevedene na slovenski jezik.

Sklapanje braka: Brak treba prijaviti na upravnoj jednici i proći kroz formalnu proceduru sklapanja braka.

Sređivanje statusa: Postupak sređivanja statusa, ako osoba već ima status u Sloveniji, se razlikuje od situacije kad ga nema. Kad osobi istekne stara dozvola za privremeni boravak i kad sređuje produženje vize, potrebno je na upravnoj jedinici reći da želi promjeniti formalnu podlogu za sređivanje statusa na »združevanje z družino«. Na toj formalnoj podlozi treba dobiti dozvolu za privremeni boravak za 5 godina ali već nakon dvije godine može zamoliti za dozvolu za stalni boravak, a 5 godina nakon braka može zamoliti za slovensko državljanstvo.

Imam stalno bivanje u Sloveniji. Što mi treba za prijavu na Zavod za zapošljavanje?

netičnemiš — 2009-11-09T18:20:50Z

Dokumenti: Da bi se strani radnik, državljanin druge države koja nije članica Evropske zajednice ili Evropskog gospodarskog prostora ili Švajcarska, mogao prijaviti na Zavodu za zapošljavanje treba imati stalnu osobnu radnu dozvolu, koja mu kao strancu sa stalnim boravkom u Sloveniji pripada bez ispunjavanja ikakvih drugih uslova. Za stalnu osobnu radnu dozvolu zamoli na Zavodu za zapošljavanje, sa fotokopijom pasoša, izpunjenim obrascem za osobnu radnu dozvolu i potvrdom o plaćanju upravne takse, koja iznosi 144,00 Evra.

Uz potvrdu o stalnoj osobnoj radnoj dozvoli za prijavu na Zavodu za zapošljavanje treba skupiti još: osobni dokument, potvrdu o slovenskom poreznom broju, bankovnu karticu, potvrdu o obrazovanju i radnu knjižicu. Postupak same prijave na Zavodu je isti za strane državljane sa stalnim bivanjem kao i za slovenske državljane.

Kako dobijem slovenski porezni broj ili potvrdu o slovenskom poreznom broju?

netičnemiš — 2009-11-09T18:20:20Z

Postupak: Strani državljanin koji želi srediti slovenski porezni broj ili dobiti potvrdu o slovenskom poreznom broju treba otići na lokalni porezni ured (u Ljubljani na Davčnoj ulici 1, velika zgrada na rondoju kod Žala) na odjel za register. Tamo se preda osobni dokument i ispuni obrazac. - Znaj svoja prava!